Ultimo aggiornamento: 04 gennaio 2023
Scheda a cura di: Blažević Z.
Zrinka Blažević je rezultate svojih istraživanja koje tematizira ova knjiga dijelom već prikazala u doktorskoj disertaciji naslovljenoj "Ilirski ideologem tijekom 17. stoljeća: upotrebe, funkcije, značenja", tako da je ovaj rad njena razrađena i znatno dopunjena verzija.
Knjiga prati genezu, strukturne modifikacije i instrumentalne upotrebe ranonovovjekovnog ilirskog ideologema u funkciji simboličke konfiguracije nacionalnog identiteta. Osim što prikazuje kompleksnu "pretpovijest" ilirizma koji je ugrađen u temelje modernih južnoslavenskih nacionalnih identiteta, autorica otkriva i da je riječ o europski prepoznatljivom kulturnom fenomenu.
Zašto ilirizam prije ilirizma? Može li se kasni humanizam uzeti kao terminus post quem? U kakvu su odnosu narativne konfiguracije ilirskog ideologema s ostalim ranonovovjekovnim diskurzivnim i nediskurzivnim praksama? Može li se ilirizam jednoznačno podvesti pod kategoriju bilo ekskluzivnoga hrvatskog ili srpskog, odnosno inkluzivnoga (pan)slavenskog nacionalno-identifikacijskog modela i diskursa? Neće li ranonovovjekovni ilirski ideologem u laboratorijskim uvjetima historiografskoga istraživanja nužno izgubiti vitalnost i propulzivnost koje je posjedovao u svome historijsko-diskurzivnom zavičaju i time povratno obesmisliti inicijalnu istraživačku premisu?
Pripremajući svoju prethodnu knjigu "Vitezovićeva Hrvatska između stvarnosti i utopije", autorica je uvidjela da je, izuzev suvremenih političkih i kulturnih praksi, na formiranje kompleksne Vitezovićeve ideološke koncepcije morala utjecati i neka starija intelektualna tradicija, tragovi koji su se nazirali u dubljim slojevima njegova diskursa. Stoga je odlučila upustiti se u istraživanje diskurzivne i, općenito, kulturne "pretpovijesti" Vitezovićeva pankroatizma.
Očekivano, trag je vodio do kasnoga humanizma, iz čijega je kreativnog ozračja, uz ostale, kudikamo poznatije europske nacionalne ideologeme poput teutonizma i sarmatizma, izrastao i njihov (južno)slavenski pandan - ilirizam. Dakako, to je iziskivalo stanovitu reviziju uvriježene interpretacije ilirizma kao modernoga, devetnaestostoljetnog ideologijskog fenomena, ali i kompleksniji pristup hrvatskoj nacionalnoj ideologiji općenito.
Ona se, naime, prije negoli ekskluzivistički nacionalni narativ, realizira kao diskurzivna heterotopija koja se ideologijski formirala i diskurzivno artikulirala u prostoru kreativne kontestacije univerzalnog i partikularnoga, homogenog i heterogenoga, vlastitog i Drugog.
Link